Khetha ikhasi

Amaqoqo weMusic Museum - Philharmonie de Paris / Isizinda somphakathi

"Iphupho likaTartini" (1824) nguLouis-Léopold Boilly (1761-1845). Umfanekiso we-“Devil’s Trill Sonata” ka-Giuseppe Tartini

Umthombo: Amaqoqo Wemnyuziyamu Yomculo - Paris Philharmonic / Isizinda Somphakathi

Esinye sezimangaliso zemvelo zohlobo lwethu, esihlanganyela nezilwane, inqubo ebizwa ngokuthi i-homeostasis. Igama lisho “isimo esinganyakazi” futhi libhekisela endleleni imizimba yethu evumelana ngayo nezinguquko zangaphakathi nezangaphandle ukuze sigcine ibhalansi eguquguqukayo yamasistimu ethu. Ngokwe-Encyclopedia Britannica, i-homeostasis “iyinoma iyiphi inqubo yokuzilawula lapho izimiso zezinto eziphilayo zivame ukulondoloza ukuzinza kuyilapho zijwayelana nezimo ezifanele ukuze ziphile.”

Ukuze ivumelane namazinga okushisa angaphandle noma ukulwa nezifo, imizimba yethu iyaqhaqhazela ukuze inyuse izinga lokushisa langaphakathi noma umjuluko ukuze wehlise. Lapho sidla ushukela, amanyikwe ethu akhiqiza i-insulin ukuze asisize silinganisele iglucose egazini lethu. Imithambo yethu yegazi iyafinyela noma inwebe ukuze iqondise ukugeleza kwegazi njengoba kudingeka. Ayikho kule misebenzi engaphansi kokulawula kwethu njengokuthimula noma ukuluma.

Omunye wemibono ebaluleke kakhulu yesazi sokusebenza kwengqondo saseSwitzerland uCarl Jung kwakuwukuthi ingqondo yethu ifuna lolu hlobo olufanayo lokulinganisela phakathi kokuqaphela kwethu nokungazi nokuthi ubuchopho bethu busebenzisa amaphupho njengendlela yokuzilawula yengqondo. Uhlongoze ukuthi omunye wemisebenzi yamaphupho ukunxephezela imicabango, izimo zengqondo nezinkolelo zethu ngokunikeza umbono ohlukile ngezithombe zamaphupho.

I-Pixy/CC0 Isizinda esisesidlangalaleni

Isihlahla kanye nezimpande zaso kuphawu lwe-Yin Yang u-Jung wakhangwa kakhulu isimiso sobuTao sokusebenzelana kwabaphikisanayo.

Umthombo: Pixy/CC0 Isizinda somphakathi

Esebenzisa umsebenzi wakhe njengodokotela wezengqondo esibhedlela iBurghölzli eZurich nasezifundweni zokuhlaziya namakhasimende akhe angasese, waphetha ngokuthi ngokwethula izinto zakudala nezicindezelwe zakudala ezivela kwabaqulekile, amaphupho anikeza ikhambi ohlangothini olulodwa lokuqaphela ukuzazisa. Lokhu kwaholela embonweni wakhe wamaphupho njengesinxephezelo.

Encwadini ethi The Structure and Dynamics of the Psyche, uJung wabhala:

Okuqukethwe okuqulekile kuhluke ngokuphawulekayo nokokusebenza okwaziyo, ikakhulukazi lapho isimo sengqondo sokuqaphela sithambekele kakhulu endleleni engasongela izidingo ezibalulekile zomuntu ngamunye. Uma isimo sakho sengqondo sinohlangothi olulodwa, futhi lapho sichezuka kakhulu kokulungile, makhulu amathuba okuthi amaphupho acacile anokuqukethwe okuhluke kakhulu kodwa okuhlosiwe azovela njengokubonakaliswa kokuzilawula kwengqondo.1

Cabangela lesi sibonelo esilula somsebenzi oyisinxephezelo wamaphupho nokuthi kungase kumzuzise kanjani lowo ophuphayo: Iklayenti linombono ophansi ngalo futhi linenkinga yokucindezeleka. Ngalesi sikhathi, uphupha uthisha wesikole samabanga aphansi kusukela esikhathini sakhe esidlule owancoma ubuciko bakhe nokuzimisela. Le nkumbulo ayifakiwe emqondweni wakhe ophaphayo kodwa ibuya ngamaphupho ukuze ikhumbuze owaphuphayo ngamandla akhe asekhohliwe agqitshwe ngaphansi kokucindezeleka. Ngemva kokusebenza nalawa maphupho ngezikhathi zokwelapha, uthola amandla amasha okubhalisa emakilasini okudweba futhi aphinde axhumane namandla akhe okudala.

Encwadini yakhe entsha eheha ngokumangalisayo ethi The Four Pillars of Jungian Psychoanalysis, umhlaziyi weJungian owaziwayo uMurray Stein uhlanganisa nesahluko samaphupho esicacisa umbono kaJung wamaphupho njengesinxephezelo. Uyabhala:

Ukuquleka kungenye indawo enempilo yayo futhi evame ukusebenza ngokuphambene nalokho okwenzeka emhlabeni wokwazi. Lapho umuntu elele, kwenzeka olunye uhlobo lokucabanga oluhlukile ekucabangeni kokuvuka. Amaphupho angasinika ulwazi olubalulekile mayelana nokuthi kwenzekani ngaphakathi kwethu kanye nentuthuko engenzeka yesikhathi esizayo. Kodwa ngalé kwalokho, futhi okubaluleke nakakhulu ngomphumela wokuhlaziya, ukuthi amaphupho akha indlela eya kubude obungokwengqondo.2

Ukusebenza ngamaphupho nokusebenzisa incazelo yamaphupho ukuze uhlukanise okuqukethwe kwawo okungokomfanekiso kungaholela ekudluleleni phambili kwezinto ezicindezelwe kanye nokuvuselelwa komuntu siqu. Njengoba uStein esikisela, singase sibuze, “Kungani leliphupho njengamanje?” Lokho okulethwa ukuquleka, eqhubeka ephakamisa, kuncike esimweni samanje sokwazi komuntu. Ukubona iphupho njengomuthi oyisinxephezelo, singase sibuze: yisiphi isilonda noma ukuhlukumezeka lapho umuntu engazi lutho uzama ukupholisa?

Musaeum Hermeticum / Isizinda somphakathi

I-Salamander evela ku-History of Alchemy kanye ne-Beginnings of Chemistry (Umfanekiso X we "Book of Lambspring" (1679)

Umthombo: Musaeum Hermeticum/isizinda somphakathi

Ezinyangeni ezimbalwa ezedlule, ngesikhathi esinzima sokubuzwa imibuzo yomuntu siqu, ngaba nephupho lapho intulo yaba intulo yokuphulukisa engangizoyigqoka entanyeni yami. Lapho ngiphaphama, imizwa yokucindezela eyayilokhu ingihlupha yayingasekho. AmaSalamander akuzona izidalwa engivame ukuhlangana nazo ekuphileni kwami ​​kwansuku zonke, futhi angicabangi ngazo, nokho kwavela intulo ewumlingo ephusheni lami. Iphupho lashintsha ubuhlobo bami nemizwa yami. Kamuva, lapho ngibheka incazelo engokomfanekiso yesalamander, ngamangala ukuthola ukuthi ama-salamanders sekuyisikhathi eside ehlotshaniswa nama-totems wokuguqulwa.

Ubunjalo kanye nomsebenzi wamaphupho uyaqhubeka nokuvusa inkulumompikiswano engokomoya, yesayensi nengqondo. Nokho, ngokuhlonipha incazelo yalo engokomfanekiso kanye nokusebenza okungase kube nokuphulukisa, sithatha ingcebo efihlwe ekujuleni kwethu engashintsha ubuhlobo bethu nezwe lethu elingaphakathi futhi isibuyisele ekuphileni okulinganiselayo.

Yiziphi izithombe, izimpawu noma izindaba zamaphupho ezingqongqozayo emnyango wokwazi kwakho?