Patnja od stalnog straha, napada panike ili osjećaj preplavljenosti stalnim zabrinutostima koje utječu na normalne dnevne performanse mogu postati problem mentalnog zdravlja. TAG se savršeno može kontrolirati ako se dobije potrebna pomoć.
Epizoda anksioznosti ili panike je normalna situacija kada prolazite kroz trenutak stresa ili teške situacije, problem je kada je osjećaj straha stalni pratilac. On generalizovani anksiozni poremećaj (GAD) je ograničavajuća patologija koja može spriječiti oboljelog da živi normalnim životom.
Smatra se mentalnom bolešću čija je glavna karakteristika da oboljela osoba predstavlja pogoršano stanje trajne i nekontrolisane anksioznosti.
Neki ljudi teško shvate da je to bolest i ne znaju kako da se ponašaju sa onima koji od nje boluju ili šta da rade ako obole od nje. Posjedovanje informacija od stručnjaka i znanje kome se obratiti ključno je za suočavanje i kontrolu simptoma.
Generalizirana anksioznost pogađa između 3% i 5% odraslih, žene su sklonije s procentom većim od 50% od muškaraca. GAD uzrokuje da bolesnik bude u stanju brige i nervoze veći dio vremena. Stanje se može manifestirati mjesecima, čak i godinama, ako se ne preduzmu adekvatne mjere.
Znaci upozorenja
Nacionalni institut za mentalno zdravlje Sjedinjenih Država (NIH, akronim na engleskom) ukazuje da se GAD ne pojavljuje iznenada, već se razvija sporo. Često se javlja nakon 30. godine, međutim, javlja se i kod djece, tako da starost nije isključiva.
Znak koji može ukazivati na to da imate poremećaj je kada ne možete da kontrolišete brigu ili nervoza zbog svakodnevnih situacija. Općenito, čovjek je svjestan da problem nije tako velika stvar, ali je van naše kontrole da obuzdamo žudnje.
Ostali znakovi su: problemi s koncentracijom ili opuštanjem, stalni nemir, hronični umor, podložnost iznenađenjima. Često ljudi sa GAD-om bolujete od nesanice ili imate poteškoća sa spavanjem; pate od glavobolje i bolova u stomaku, napetosti mišića ili bolesti čije je porijeklo teško otkriti.
Znakovi uključuju: otežano gutanje, nervne tikove, obilno znojenje, vrtoglavicu, gušenje ili često odlazak u toalet. Depresija, nesigurnost i nedostatak nade su druge manifestacije sindroma.
GAD okidači
Neki unutrašnji ili vanjski faktori mogu izazvati epizode anksioznosti, ovisno o dobi osobe. Često su deca i adolescenti sa GAD-om preplavljeni zabrinutošću vezanom za performanse u sportskim ili akademskim aktivnostima; zdravstveno stanje srodnika ili katastrofalni događaji (epidemije, ratovi...).
Sa svoje strane, odrasli sa anksioznim sindromom su uznemireni situacijama vezanim za posao, finansije, zdravlje, bezbednost dece ili članova porodice. Oni također mogu osjetiti ekstremni stres u vezi sa ispunjavanjem obaveza, dugovi, zadaci na poslu ili kod kuće.
Poremećaj može izazvati fizičke manifestacije kao što su poteškoće s disanjem, bol, umor i drugi simptomi koji ometaju vaš dan u dan. GAD može imati faze poboljšanja ili pogoršanja, potonje kada su stresni periodi (ispiti, bolesti ili konfliktni događaji).
Šta uzrokuje GAD?
Generalizirani anksiozni poremećaj može biti uzrokovan više faktora. Neka istraživanja pokazuju da postoje geni koji povećavaju sklonost patenju od ovog problema.
U području biologije, također se pokazalo da su neki ljudi osjetljiviji na kontakt sa podražajima koji dovode do pate od nekog stepena generalizirane anksioznosti. Ova sklonost se stiče razvojno ili se nasljeđuje.
Tu su i vanjski faktori, kao što je život u stresnom okruženju ili doživjeli traumatski događaj što može dovesti do patnje od poremećaja. Osim toga, postoje patologije kao što su depresija ili afektivni problemi koji pokreću GAD.
mogućnosti liječenja
Kada se počnu pojavljivati znaci problema s anksioznošću ili ako imate bliske osobe koje pokazuju simptome, preporučljivo je da se raspitate o problemu i, ako postoje jasne indikacije, potražite stručnu pomoć.
Postoji veliki izbor tretmana za kontrolu GAD-a, a njihova primjena ovisi o tome koliko je problem ozbiljan i šta stručnjaci (liječnik, terapeut, psiholog, psihijatar) utvrde.
Neki ljudi pribjegavaju metodama samopomoći kako bi prevladali napade anksioznosti, kroz jogu, meditaciju, promjenu navika, rekreativne aktivnosti, čitanje i druge mjere za smanjenje nivoa stresa.
Neophodno je ići na psihološku terapiju sa ciljem kanalisanja ideja, razumijevanja onoga što se događa i promjene obrazaca ponašanja kako bi se upravljalo anksioznošću. Postoje i grupe podrške i grupne terapije za udruživanje snaga sa ljudima koji se suočavaju sa istim problemima. Ova posljednja akcija je korisna, jer oni koji pate od GAD-a znaju da je njihova patnja zajednička, što briše komplekse.
Postoje farmakološki tretmani koji ublažavaju simptome GAD-a, posebno anksiolitici, antidepresivi ili antipsihotici. Moraju se davati pod medicinskim nadzorom. Samoliječenje se ne preporučuje ni pod kojim okolnostima.
Uvijek je bitno otkriti problem. Što prije to bolje. Idealno je da počnete s vježbanjem opuštajućih aktivnosti kako biste pokušali riješiti problem pomoću tehnika opuštanja ili pozitivnih aktivnosti. U slučaju da ništa od ovoga ne uspije, potrebno je potražiti stručnu pomoć.
Važno je shvatiti da milioni ljudi širom svijeta pate od ovog poremećaja i da se može kontrolisati uz pravovremenu pomoć.
Osloniti se na druge ljude da se nose sa problemom je uvek dobar savet.Važno je znati da, pošto je to patologija, lečenje može da potraje. Neophodno je suočiti se sa bolešću bez stigme.
Odlazak kod stručnih profesionalaca je idealan način pronaći najbolji tretman koji odgovara stepenu anksioznosti. Važno je da ponovo krenete na put da budete srećni i produktivni, prevazilazeći barijeru koju stvara ekstremna briga.
nedavne komentare